Kako je nastao ovaj sajt, i ko ga radi
Da znaš čemu vjeruješ. Sve ispod možeš sam provjeriti: brojke imaju izvor, kod je javan.
Ko smo
Volonterski projekt: jedna osoba, uz pomoć jezičkog modela (vještačke inteligencije) koji je sažimao obećanja iz medija i programa. Svaki takav sažetak ima link na izvorni tekst, da možeš provjeriti. Bez stranke iza, bez reklama, bez novca ni od koga.
Sajt te ne prati. Ne traži prijavu, ne pamti šta si otvorio, nema kolačiće ni brojače posjeta. Niko, pa ni mi, ne može vidjeti šta si gledao. Kod i svi podaci su javni, pa svako može vidjeti kako je koja brojka nastala i prijaviti grešku.
Ne preporučujemo nikoga. Ako ti se čini da sajt nekog gura, javi: to je greška koju hoćemo ispraviti.
Odakle su brojke
- Ko se kandiduje, ko je ranije bio izabran, za koju stranku: službene liste Centralne izborne komisije od 2006 do 2026, sređene na gianniravioli.com „Mashinerija” (otvoreni podaci, CC BY 4.0). Osobe su spojene kroz izbore po pravilima koja su ispisana niže, jer identifikator osobe ne objavljuje nijedan izvor u BiH. Opći izbori 2010. i 2014. ne postoje ni u jednom čitljivom izvoru.
- Kako je ko glasao: 4.879 poimeničnih glasanja u državnom parlamentu (PSBiH) i Narodnoj skupštini RS, 2022–2026, za 118 kandidata koji su bili poslanici. Parlament Federacije i kantoni ne objavljuju ko je kako glasao, pa za te ljude zapisa nema.
- Obećanja 2026: iz programa, saopštenja i intervjua 25 stranaka, uz link na izvor. To su tvrdnje stranaka, ne naša provjera. Uz svaku stranku piše koliko je izvor pouzdan.
- Šta je bilo s ranijim obećanjima: uglavnom Istinomjer (provjerava obećanja od 2010) i mediji, uz link. Gdje Istinomjer prati cijelu vladu, a ne jednu stranku, red je tako i označen.
- Imovina, biografije, portreti, finansiranje iz budžeta: javne prijave CIK-u, službene biografije i fotografije parlamenata, izvještaji o finansiranju, sve preko Mashinerije.
Kako smo birali „ključne odluke”
Od 4.879 glasanja odabrali smo 63 (PSBiH 25, NSRS 38). Pravilo je bilo: odluka koja direktno dira običan život (plate, penzije, cijene, putevi, struja, zdravstvo, poljoprivreda, škole), ili mijenja pravila igre (ustav, izbori, sudovi, EU), ili je bila u vijestima kao velika stvar. Ratifikacije, tehničke izmjene i imenovanja smo izostavili. Izbor je naš, i zato je popis u cijelosti ovdje:
Sve odabrane odluke (63)
Mjesečna naknada za nezaposlene roditelje sa četvoro i više djece.
Pravila za energetiku, koncesije i elektrane.
Odluke Ustavnog suda BiH se ne primjenjuju u RS. Visoki predstavnik ga je poništio.
Promjena budžeta RS usred godine.
Koliko RS troši i na šta u 2024.
Promjene naknada i prava za djecu i porodice u RS.
Nova pravila za zadruge poljoprivrednika.
Usvajanje izvještaja međunarodne komisije koju je formirala Vlada RS.
RS donosi vlastiti izborni zakon, paralelno sa državnim. Kasnije povučen.
Nova pravila kako se raspisuje referendum u RS.
Brži otkup zemlje od vlasnika (eksproprijacija) za aerodrom, obećavan od 2018. Gradnja do 2026 nije počela.
Novi zakon o tome kome i kako RS daje podsticaje firmama.
Koliko RS troši i na šta u 2025.
Promjena poreza na plate i druge prihode.
Zaključci NSRS nakon presude Dodiku u prvom stepenu.
SIPA, Sud BiH, Tužilaštvo i VSTV se ne smiju primjenjivati u RS. Ustavni sud BiH poništio.
Udruženja sa stranim novcem u poseban registar i pod nadzor.
RS formira vlastito tijelo za izbor sudija i tužilaca. Poništeno.
Nova krivična djela vezana za nepoštivanje zakona RS.
Kažnjava „napad na ustavni poredak RS”.
Povećanje plata zaposlenih u javnim službama.
Povećanje plata zaposlenih u bolnicama i domovima zdravlja.
Prvi korak (plan) za autoput obećan 2022; gradnja nije počela.
Prijedlog da se privremeno zaustave nove koncesije za rudnike (npr. litijum). Nije prošao.
Raspisivanje referenduma nakon što je CIK oduzeo mandat Dodiku. Kasnije odustalo.
NSRS stavlja van snage ranije zaključke, dio dogovora sa SAD.
Koliko RS troši i na šta u 2026.
Promjena doprinosa za penzije i zdravstvo.
Povećanje plata nastavnika i osoblja u školama.
Kako rade inspekcije u RS.
Zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima u RS.
Zabrana promovisanja simbola NDH i fašizma.
Pravila o struji i tržištu struje u RS.
Brži otkup zemlje od vlasnika (eksproprijacija) za gasovod i autoput.
NSRS traži zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR): stranac kojeg su postavile velike sile poslije rata i koji može nametnuti ili poništiti zakon u BiH.
Promjena budžeta RS u izbornoj godini.
Eksproprijacija za autoput obećan 2014, 2018 i 2022; radovi počeli tek 2024.
Eksproprijacija za dio Koridora Vc (Vukosavlje–Brčko i dalje).
Koliko para dobijaju državne institucije i za šta. Usvojen tek u martu 2023.
Šta državne institucije moraju objaviti građanima kad ih pitaju. Jedan od uslova za EU.
Sudije i tužioci moraju prijaviti imovinu i biti provjereni. Uslov za otvaranje EU pregovora.
Promjena pravila o porezu na dodatu vrijednost.
Prijedlog da se ukine državni sud. Nije prošao.
Novi zakon protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Međunarodna obaveza.
Ko u državnim institucijama ne smije imati privatni interes i kako se to provjerava. Uslov za EU.
Državni budžet za 2024, usvojen tek u julu te godine.
Pravila kako institucije kupuju robu i usluge javnim novcem.
Izmjena poreza na dodatu vrijednost, drugo čitanje.
Kako se čuvaju podaci građana. Usklađivanje s EU pravilima.
Ko i kako kontroliše granicu BiH. Usklađivanje s EU.
Prijedlog novog zakona o državnom sudu. Nije prošao.
Još jedna promjena pravila javnih nabavki.
Državni budžet za 2025, usvojen tek u novembru 2025.
Novi zakon o regulatoru i tržištu struje. Ključni EU uslov.
Promjene pravila izbora pred 2026.
Ko je vlasnik državne imovine: država ili entiteti. Nije prošao.
Pravila kako se finansiraju državne institucije. Nije prošao.
Blokiranje imovine osumnjičenih za terorizam. Međunarodna obaveza.
Promjena posebnog poreza (akciza).
Izmjena PDV-a, predlagač R. Dervišević.
Novi zakon o tijelu koje bira sudije i tužioce. EU uslov. Nije dobio podršku.
Novi zakon o državnim sudovima, drugo čitanje. EU uslov.
Državni budžet za 2026, usvojen u julu 2026.
Kako računamo „šansu za mjesto”
Ne pogađamo ko će pobijediti. Uzmemo dvije stvari koje se znaju unaprijed, nađemo sve kandidate iz 2022 koji su bili u istoj situaciji, i prebrojimo koliko ih je stvarno prošlo. To je taj procenat.
Prva stvar je gdje je čovjek na listi, u odnosu na broj mjesta koje je njegova stranka dobila 2022 na istom papiru. Druga je šta je taj čovjek već napravio na izborima: da li je ikad bio prvi po ličnim glasovima na svojoj listi, da li je već biran, ili nikad nije bio na listiću.
Druga stvar je dodana jer bez nje brojka laže. Kod nas se glasa za listu, ali se može zaokružiti i ime, i to ime pomjera. U 2022 je od ljudi koji su ranije bili prvi po glasovima na svojoj listi prošlo 9% čak i kad su bili duboko na listi bez ijednog mjesta, dok je od onih koji nikad nisu bili na listiću prošlo 1%. Model koji gleda samo mjesto na listi objema grupama daje isti broj.
Evo izmjerenih brojeva. „Ranije prvi” znači da je čovjek već bio prvi po ličnim glasovima na nekoj svojoj listi; „nikad na listiću” da se prvi put kandiduje.
| Gdje je na listi | Svi | Ranije prvi | Već biran ili pri vrhu | Bez jačeg rezultata | Nikad na listiću |
|---|---|---|---|---|---|
| Unutar mjesta koje je stranka imala 2022 | 63% 247 od 392 |
65% 80 od 122 | 72% 108 od 147 | 48% 21 od 51 | 55% 38 od 72 |
| Prvi iza tih mjesta | 19% 27 od 144 |
26% 12 od 39 | 23% 10 od 38 | 12% 2 od 33 | 13% 3 od 34 |
| Drugi iza | 6% 9 od 144 |
9% 5 od 48 | 6% 2 od 38 | 5% 1 od 24 | 4% 1 od 34 |
| Dalje na listi | 2% 36 od 1933 |
8% 14 od 166 | 4% 11 od 298 | 1% 2 od 657 | 1% 9 od 812 |
| Stranka bez mjesta, čovjek prvi na listi | 15% 96 od 637 |
27% 55 od 195 | 24% 18 od 67 | 8% 5 od 85 | 7% 18 od 290 |
| Stranka bez mjesta, ostali | 2% 97 od 3967 |
8% 34 od 384 | 5% 26 od 485 | 1% 14 od 1145 | 1% 23 od 1953 |
Tabela se na telefonu pomjera lijevo-desno.
Liste koje 2022 ovdje nisu izlazile ili nisu prešle 3% glasova računamo po istom redu „stranka bez mjesta”, jer su dio te iste grupe. Uz procenat im dopišemo da je za njih to prije gornja nego donja granica. Ne izmišljamo im posebnu brojku: da bismo je izmjerili, morali bismo pouzdano spojiti svaku listu iz 2026 s njenom listom iz 2022, a to po imenu ne ide.
Zašto vjerujemo da ovo nije slučajnost
Isti razmak postoji u sve četiri trke 2022 posebno, ne samo u zbiru. Procenat izabranih među onima koji su ranije bili prvi po glasovima, naspram onih koji nikad nisu bili na listiću:
- Predstavnički dom PSBiH: 23,8% naspram 2,2%
- Predstavnički dom Parlamenta FBiH: 22,2% naspram 3,7%
- Narodna skupština RS: 13,9% naspram 2,5%
- Skupštine kantona: 24,7% naspram 2,9%
Gdje je grupa mala, broj povlačimo prema prosjeku te vrste mjesta na listi, da ćelija od dvadesetak ljudi ne proizvede samouvjerenu brojku. Snaga tog povlačenja je 25 zamišljenih slučajeva.
Druga brojka: ide li glas nekud
„Šansa za mjesto” odgovara na pitanje da li ovaj čovjek može ući. Ne odgovara na pitanje koje birač zapravo postavlja: da li glas uopšte išta nosi. To su dvije stvari i stoje jedna pored druge.
Mandat prvo osvaja lista. Ispod 3% glasova na području lista ne dobija ništa, pa glas na nju ne odvede nikoga u parlament, ma koliko čovjek na njoj bio popularan. Zato uz svaki listić i svaki profil piše koliko je glasova 2022. na tom istom području otišlo listama koje nisu dobile nijedno mjesto. Negdje je to bilo pod 15 posto, a u najgoroj jedinici blizu 46 posto.
Udio se računa po glasačima liste, ne po zbiru ličnih glasova. Jedan listić može zaokružiti do tri imena, a liste se razlikuju po tome koliko njihovi birači to koriste: u 2022 od 0,45 do 6,24 imena po listiću. Zbir ličnih glasova bi zato precijenio liste čiji birači zaokružuju više imena. Broj glasača liste vadimo iz procenta koji API daje uz svakog kandidata; nazivnik je isti za sve na listi u svih 496 provjerenih lista, pa se broj listića dobije tačno.
Šta ovaj procenat i dalje ne zna
Ne zna šta se promijenilo od 2022: ko je u međuvremenu postao poznat, koja stranka je pukla, ko se s kim udružio. Ne zna ništa o kampanji. Mjeren je na jednim izborima, 2022, jer su to zadnji opći izbori za koje imamo i rezultat i stanje prije njih. Zato piše „nije prognoza”, a ne „prognoza”.
Kada kažemo da su dvije kandidature isti čovjek
Nijedan izvor u BiH ne objavljuje identifikator osobe. CIK štampa ime na listiću i ništa više, a ime se kroz godine piše različito: 2006. je pisalo IZETBEGOVIĆ BAKIR, od 2016. BAKIR IZETBEGOVIĆ. Zato sve iznad pojedinačne kandidature — da dvije pripadaju istom čovjeku — jeste zaključak, ne podatak.
Mashinerija spaja samo kad je čovjek ostao u istoj izbornoj jedinici, a sve ostale mogućnosti objavljuje odvojeno, kao 28.034 otvorenih mostova s razlozima uz svaki. Mi smo te mostove pregledali i primijenili 9.640, po tri pravila:
- Ime se u cijeloj bazi od 173.752 kandidatura javlja samo u ta dva zapisa. Tad je malo vjerovatno da su to dva čovjeka. (9.172 mostova)
- Ista stranka na obje kandidature, a ime je rijetko (najviše tri zapisa). (400)
- Jedno područje sadrži drugo (općina unutar kantona, na primjer), zapisi dijele stranku, a ime je rijetko. (57)
Ime se prvo prevede u jedno pismo. CIK kandidate u RS štampa ćirilicom, a ostale latinicom, i ista osoba kroz godine zna biti u oba pisma — bez prevođenja „БРАНКО БЛАНУША” i „BLANUŠA BRANKO” nisu isto ime, pa ni test rijetkosti ne valja. Takvih spojeva preko dva pisma ima 473.
Ručno, kad podaci ne mogu. Neke ljude nijedno pravilo ne može dohvatiti, a to su baš oni koje birač traži. Semir Efendić je tri puta biran za načelnika Novog Grada Sarajevo i sjedio u Skupštini Kantona Sarajevo, pa 2026. izlazi za Predsjedništvo pod drugom strankom: druga stranka, drugi nivo, drugo područje, ime nije rijetko — registar o njemu ne kaže ništa. Takvi spojevi stoje u data/manual_merges.json, 11 ih je, i svaki nosi obrazloženje i izvor koji se otvara s profila. Isti fajl radi i obrnuto: prijedlog koji smo pogledali i odbacili se skida s profila, da tuđi zapis ne visi uz ime.
Uz to jedno tvrdo pravilo koje poništava sve ostalo: niko ne stoji na dva listića istih izbora (osim redovne i kompenzacijske liste iste trke), i ono nadjačava i ručni unos. Zbog toga se, na primjer, Denis Bećirović član Predsjedništva i Denis Bećirović kandidat u Tuzli nisu spojili iako dijele ime, stranku iz 2006. i regiju — jedan je 2026. na listiću za Predsjedništvo, drugi za Predstavnički dom.
Spojeni red na profilu nosi oznaku . Zbog spajanja 2.110 ljudi s listića 2026 ima historiju koju ranije nisu imali. Mostovi koje nismo prihvatili nisu obrisani: 2.903 redova kod 972 ljudi stoji na profilu pod „Možda je ista osoba” i ne ulazi ni u jednu brojku — ni u šansu, ni u značke, ni u broj kandidatura. Ako griješimo, griješimo tako da se vidi.
Funkcije koje izborni zapis ne pokriva
Izborni zapis zna samo ono što se bira na listiću. Ministra, delegata u domu naroda, entitetskog premijera ili predsjedavajućeg Predsjedništva niko ne bira direktno, pa ih CIK nikad nije ni objavio. Za 41 osoba s listića 2026 te funkcije stoje na Wikidati, s datumima i stavkom koju možeš otvoriti, pod licencom CC0.
To je drugi izvor i na stranici je tako i označen: u zasebnom bloku, s linkom na stavku, i ne ulazi ni u jednu brojku koju pravi izborni zapis. Osoba se veže uz stavku na tri načina: preko Mashinerijinog zapisa o osobi (10), što je najjača veza jer je napravljena prema zapisu a ne prema imenu; po imenu kad to ime na listićima 2026 pripada tačno jednom čovjeku (30); i po funkciji koju osoba drži sada, kad ime dijele dvoje (1). Kad ni to ne razriješi ime, stavku ne koristimo — tako je odbačeno 1.
Kako računamo projekciju izbora
„Šansa za mjesto” gore odgovara na pitanje koliko je ljudi u ovakvoj situaciji prošlo 2022. To je zapis, ne prognoza, i ne mijenja se ako stranka u međuvremenu propadne ili nikne. Projekcija je druga brojka i drugo pitanje: ako se ovi izbori odigraju danas, koliko često ovaj čovjek dobije mandat.
Radi se u četiri koraka i svaki od njih se može provjeriti:
- Ko nasljeđuje čije glasove. Imena lažu: SDS 2026. uopšte nije na listiću za Narodnu skupštinu, a 28 od 29 kandidata Otadžbinske stranke koji su tamo sjedili 2022. sjedili su za SDS. Zato se veza pravi prvo preko ljudi — gdje su kandidati ove liste stajali prošli put — a tek onda preko imena. Stranka se može i podijeliti na više lista, u omjeru u kojem su se podijelili njeni ljudi.
- Koliko su se glasovi pomjerili. Jedini rezultati poslije 2022. su lokalni izbori 2024, prijevremeni izbori za predsjednika RS u novembru 2025. i jedan načelnik. Pomak se mjeri kao odnos lokalnih 2024. prema lokalnim 2020, po općinama koje čine istu izbornu jedinicu. Koliko se tom pomaku vjeruje nije naša odluka: isprobali smo sve i uzeli ono što je na 2022. najmanje griješilo — ispalo je 15 posto punog pomaka.
- Zakon dijeli mandate. Sainte-Laguë s djeliteljima 1, 3, 5, 7 (član 9.5), prag od 3% u jedinici i na nivou entiteta (9.6), kompenzacijski mandati redom s kompenzacijske liste (9.7), i unutar liste: ko pređe 20% glasača svoje liste uzima mandat po ličnim glasovima, a sve ostale mandate lista dijeli po svom redoslijedu (9.8 stav 2). Ta pravila nisu prepričana nego napisana kao kod i puštena na stvarne rezultate 2018. i 2022: svih 231 lista koje su osvojile mandat i svih 518 mandata po godini izlaze tačno.
- Sve to deset hiljada puta. Svaka lista dobije slučajnu grešku čija širina nije pretpostavljena nego izmjerena — to je greška ovog istog modela na izborima 2022.
Ono što ovu stranicu čini provjerljivom je što smo isti model, isti kod i iste postavke pustili unatrag na 2022. i dali mu samo ono što se moglo znati prije: rezultat 2018. i lokalne izbore 2016. i 2020. Pa smo prebrojali koliko je pogriješio, i to objavili u cijelosti, uključujući i jednu ispravku koju smo probali pa odbacili jer je pogoršala rezultat.
Koliko model griješi → Projekcija izbora →
Ankete ulaze, ali s malom težinom: ima ih troje, sve su objavljene preko medija bez metodološkog lista, a jedna mjeri stranku koje na listiću više nema. Koje su i koliko vrijede →
Koliko mandata koja izborna jedinica bira: član 10.9 izbornog zakona traži da se to svake četiri godine uskladi s brojem upisanih birača. Poslije 2022. to nije urađeno, pa 2026. važi ista raspodjela, a sedam jedinica Parlamenta FBiH bi po zakonu imalo drugačiji broj mandata. Računamo sa stvarnom raspodjelom, ali je u svakoj četvrtoj simulaciji pomjerimo za jedan mandat, da se ta nesigurnost vidi.
Opći izbori 2010. i 2014. ne postoje nigdje
Ovo nije naš propust i ne može se popraviti skrejperom. Provjereno je na sva tri mjesta gdje bi ti rezultati trebali biti:
- 2010: CIK-ova statična arhiva je na mreži, ali se ne može pročitati — njen ASP.NET ViewState pada na provjeri potpisa protiv CIK-ovog vlastitog balansera. Ne može je pročitati niko, ni mi ni bilo ko drugi.
- 2014: u CIK-ovom API-ju postoji tačno jedan skup rezultata, zove se FinalniTest i sam sebe proglašava konačnim. Krajnja tačka za trke radi; sloj ispod nje ne radi, a baza iza njega nikad nije objavljena. Aplikacija s potvrđenim rezultatima je živa, ali svaka stranica izborne jedinice piše „Још нема резултата”.
Praktično: Bakir Izetbegović je bio u Predsjedništvu osam godina, 2010–2018, i izborni zapis o tome ne zna ništa — ni da se kandidovao, ni s koliko glasova. Zato ta dva mandata na njegovoj stranici stoje pod „Funkcije”, iz Wikidate, a ne među kandidaturama. Isto vrijedi za sve koji su birani 2010. i 2014.
Ovo nije rupa koju zatvara program nego zahtjev za pristup informacijama upućen CIK-u.
Šta ne znamo
- Kako su glasali poslanici u Parlamentu FBiH i kantonima (ne objavljuje se).
- Kako je bilo ko glasao u općinskom ili gradskom vijeću. eCitizen objavljuje dnevni red i zbir „za/protiv/uzdržan” po tački, ali nijedno ime. Zato na stranici vijećnika pokazujemo šta je vijeće odlučivalo, a ne kako je on glasao.
- Da li je lista iz 2026 zaista ista stranka kao lista iz 2022. Spajamo ih po imenu, a imena koalicija se mijenjaju svake četiri godine. Za 2634 od 7779 kandidata ne nađemo nijedan glas njihove liste iz 2022, pa ih računica tretira kao novu listu. Neki to i jesu, neki nisu.
- Šta stranke rade u kantonalnim i općinskim vladama (nema sređenog izvora).
- Da li je obećanje iz programa ozbiljno. Mi ga samo prepišemo i pokažemo šta je bilo s prošlim.
- Ko je iza koga: ne pratimo vlasnike medija, donatore ni porodične veze.
- Koliko mandata svaka izborna jedinica bira 2026. CIK to određuje prije izbora prema broju upisanih birača; za 2026. tu odluku nismo našli objavljenu, pa projekcija koristi raspodjelu iz 2022. i tu nesigurnost ubacuje u račun.
- Koliko će ljudi izaći. Projekcija računa udjele, ne broj glasača, pa ne vidi ako jedna strana ostane kod kuće.
- Šta je bilo na općim izborima 2010. i 2014. — te dvije godine nisu objavljene na čitljiv način nigdje, pa ih nema ni ovdje.
- Da li smo negdje spojili dva čovjeka u jednog. Pravila su ispisana, ali nijedno nije dokaz.
Greška, dopuna, zamjerka: otvori prijavu na GitHubu.